Novi ovršni zakon gori je od starog!

Povodom najavljenih izmjena ovršnog zakona upućenih u saborsku proceduru osjećamo moralnu obvezu ukazati na njegove posljedice.

1. Novi ovršni zakon ne predviđa zaštitu jedine nekretnine (doma) od ovrhe!

2. Premještanje javnih dražbi iz sudskih prostorija na internet znači da će kupci iz cijele Europske unije moći ‘na daljinu’ kupovati domove naših obitelji.

Osnovni ‘problem’ starog zakona bio je u tome što se jako malo ljudi odazivalo dražbama i iz tog razloga one su često bile neuspješne (otkazivane). Na taj način mnoge obitelji bile su spašene!

Cilj ove mjere nije zaštita dužnika, već ubrzanje ovršnog postupka.

3. Odgoda deložacije na rok od godine dana dužnicima ne znači ama baš ništa iz tri razloga.

Prvi je taj da čak i u slučaju da imaju od čega plaćati najam nakon godinu dana MORAJU van iz svog doma.

Drugi je taj da golema većina njih nema niti za režije, samim time nemaju od kuda plaćati najam.

Treći je u tome da trošak najma i režije neće biti njihovi jedini rashodi. Naime, dug se ne otpisuje! Samim time banka će dosmrtno uzimati trećinu njihovih primanja. Kada se zbroji trošak najma i trećine primanja koju banka uzima na kraju ispada da će ih to doći isto kao i rata kredita.

Drugim riječima banka će im uzeti i nekretninu i novac. Na kraju će se naći u situaciji da nemaju od kuda plaćati podstanarstvo.

4. Vlada rješenje za problem prezaduženih građana vidi u podstanarstvu, međutim upravo podstanarstvo stavlja građane u veći rizik od deložacija.

O čemu se radi? Većina naših sugrađana jedva podmiruje osnovne životne troškove – hranu i režije. Značajan dio njih nije u stanju niti to – posljedično je u blokadi 270.000 građana. Jedino što spašava te ljude jest činjenica da žive u vlastitom stanu ili kući. Zahvaljujući tome iako nemaju novaca za plaćanje režija ne moraju živjeti u strahu od deložacije jer se komunalna poduzeća u pravilu namiruju blokadom računa, a ne ovrhom nekretnine.

Sada se postavlja ključno pitanje. Ako 270.000 naših sugrađana nema niti za režije, od kuda bi oni plaćali podstanarstvo? Osim toga, koliko bi onih koji sada nisu u blokadi (mogu plaćati režije), završilo u blokadi kada bi trošku režija morali dodati i trošak najma koji je u pravilu tri puta veći od iznosa režijskih troškova.

U tom trenutku većina naših sugrađana našla bi se u situaciji da ne može plaćati režije i podstanarstvo što bi na kraju rezultiralo MASOVNIM DELOŽACIJAMA.

Problem nemogućnosti plaćanja podstanarstva najviše je izražen u Njemačkoj (zemlji u kojoj su 70% građana podstanari). Budući da mnogi od njih nemaju od čega plaćati podstanarstvo pojavio se problem masovnih deložacija. Za usporedbu s Hrvatskom uzeti ćemo grad Berlin koji ima približan broj stanovnika kao i naša zemlja. Tamo policija DNEVNO provodi 23 deložacije. U Hrvatskoj, iako smo siromašnija zemlja od Njemačke, policija u prosjeku provodi samo jednu deložaciju dnevno.

*Ako želite znati više o problemu deložacija podstanara molimo vas da pogledate video priložen na kraju članka.

5. Novim ovršnim zakonom nisu izričito zabranjene deložacije bez prethodne najave, odnosno praksa tajnih deložacija (sjetite se slučaja Frlan).

14. članak Ustava RH kaže da su svi pred zakonom jednaki, međutim Ovršni zakon dozvoljava da sud o datumu i vremenu deložacije obavjesti jednu stranu u postupku (ovrhovoditelja), a drugu (ovršenika) ne. Upravo takva situacija dogodila se prilikom tajne deložacije obitelji Frlan, što znači da je trenutni Ovršni zakon protuustavan.

6. Dizanje donje granice po kojoj se nekretnina može prodati s 50 na 60% njene tržišne vrijednosti odnosi se na njenu trenutnu vrijednost, a ne onu u trenutku podizanja kredita (kupnje nekretnine). Drugim riječima, iako je teoretski ta ‘granica’ dignuta – konačna cijena koju će kupci na elektroničkim dražbama platiti biti će manja jer su cijene nekretnina u zadnjih 5 godina pale između 30 i 40%.

Ljudi koji rade na pripremi novog ovršnog zakona potpuno su nestručni, niti vide problem koji se pojavio niti nude kvalitetna rješenja. Oni koji su najviše zainteresirani za izmjene ovršnog zakona svakako su ljudi koje čeka deložacija. Pitanjem statusa tih ljudi trenutno se u Hrvatskoj bave samo dvije udruge – Živi zid i STOP deložacijama. Niti jednu od te dvije udruge vlada nije uključila u izradu novog zakona iako su duboko upućene u problem ovrha nad nekretninama, odnosno deložacija. Štoviše, s njima se svakodnevno susreću za razliku od ljudi u odjelima koji trenutno rade na izradi novog zakona.

U ime udruge Živi zid, Damir Trnačić.

Ovaj unos je objavljen u Nekategorizirano. Bookmarkirajte stalnu vezu.